Pomoć    @etfos.hr   
   Vi se nalazite:    

 Za ETFOS Forum koristite svoje AAI@etfos.hr podatke 

doktorski studij općenito

Razlozi pokretanja studija

Elektrotehnički fakultet u Osijeku postoji od 1978. godine. Fakultet je nastao, razvijao se i izrastao zbog potrebe snažnijeg društvenog i ekonomskog razvoja slavonsko-baranjske regije. Sveučilišni studij elektrotehnike se provodi od 1990., Poslijediplomski studij elektrotehnike od 1997. godine, a Poslijediplomski studij računarstva od 2004. godine. U tome razdoblju fakultet se razvio u respektabilnu ustanovu, s materijalnom i kadrovskom osnovom za izvođenje studijskih programa na najvišoj razini. U navedenom razdoblju laboratoriji su uređeni i opremljeni suvremenom nastavnom i znanstvenom opremom, što omogućava kvalitetan znanstveni rad nastavnicima i studentima.

Osnovni razlozi pokretanja studija navedeni su u daljnjem tekstu:

a) Povezanost znanstveno-istraživačke i nastavne djelatnosti doprinosi razvitku znanosti sukladno potrebama i zahtjevima društvene zajednice i od vitalnog je značaja za razvoj gospodarstva. Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike sa smjerovima Elektroenergetika i Komunikacije i informatika omogućava izobrazbu znanstvenih kadrova u važnim strateškim područjima za razvoj zemlje.
Optimalno korištenje i upravljanje postojećim, kao i izgradnja novih elektroenergetskih postrojenja s ciljem učinkovitije uporabe energije s jedne strane, te brzi razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija i
njihova implementacija u gospodarsku infrastrukturu s druge strane, zahtijevaju i prateća znanstvena istraživanja. Svrha Poslijediplomskog doktorskog studija na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku je pružanje svekolike podrške razvojnim projektima, kako velikih poduzeća, tako i poduzeća koja nisu u
mogućnosti osigurati vlastitu kadrovsku i materijalnu osnovu za zahtjevna istraživanja i implementaciju novih tehnologija. Od posebne je važnosti znanstveno usavršavanje asistenata i novaka za potrebe daljeg razvoja fakulteta, cilj kojega je podizanja razine kvalitete nastave, te osiguranje uvjeta za izobrazbu
većeg broja studenata na preddiplomskom i diplomskom studiju elektrotehnike i računarstva, što je jedan od strateških nacionalnih ciljeva.

b) Poslijediplomski doktorski studij temelji se na kompetitivnim znanstvenim istraživanjima u okviru znanstveno-istraživačkih projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, tehnologijskih i razvojnih projekata koji se izvode u suradnji s drugim znanstveno-istraživačkim ustanovama u zemlji i inozemstvu, kao i s gospodarstvom. Posebno su značajna istraživanja u području
pouzdanosti elektroenergetskog sustava, kvalitete električne energije, te učinkovitog korištenja energije. U području komunikacija i informatike intenzivna su istraživanja vezana na digitalne komunikacijske sustave, komunikacijske protokole, inteligentne proizvodne sustave, ugrađene računalne sustave, multimedijske usluge, paralelne računalne arhitekture, te arhitekturu radio-komunikacijskih sustava. Ova znanstvena istraživanja osiguravaju pretpostavke razvitka društva temeljenog na znanju u važnim područjima gospodarstva i društva uopće, a to su elektroenergetika, te komunikacije i informatika.

c) Između ostalog, cilj poslijediplomskog doktorskog studija elektrotehnike je i razvijanje sposobnosti vođenja složenijih projekata primjenom znanstvenih metoda i računalnih tehnologija s posebnim naglaskom na primjene u elektrotehnici. Studij treba obrazovati znanstvenike i istraživače sposobne prilagodbi stalnim promjenama u različitim područjima elektrotehnike, a posebno komunikacija i informacijskih tehnologija, gdje su promjene posebno intenzivne. Jedna od važnih komponenti rada na poslijediplomskom doktorskom studiju je uključivanje studenata poslijediplomskog studija u istraživačke i znanstvene projekte koji se vode na fakultetu, a to su projekti Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, te projekte velikih poduzeća (HEP, Siemens, T-HT i drugi), i na razvojne projekte koje Elektrotehnički fakultet vodi za potrebe drugih gospodarskih subjekata (KIO Orahovica, Šećerana Osijek, Tvornica ulja
Čepin i drugi).

d) Ovaj poslijediplomski znanstveni studij sastavljen je:

- prema uzoru na slične studije u zemlji i svjetskim sveučilištima
- na temelju višegodišnjeg iskustva Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku u preddiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi
- na temelju istraživanja na znanstvenim projektima

Također, korištena su iskustva drugih srodnih fakulteta i njihovih studija, pri čemu se vodilo računa o suvremenim težnjama na znanstvenim područjima koja pokrivaju, te o posebnostima i potrebama znanosti u široj regiji i Hrvatskoj u cjelini. Prema organizaciji studija i znanstvenom području, studij se ponajviše može usporediti s doktorskim studijima hrvatskih, ali i sljedećih inozemnih sveučilišta: ETH Zrich (Švicarska), Technische Universität Wien (Austrija), Technische Universität Mnchen (Njemačka), York University (Velika Britanija), Lund University (Švedska) i još nekima. Treba spomenuti da se studij uklapa u preporuke Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, te Rektorskog zbora. Osim toga, ovaj studij poštuje okvire Deklaracija iz Bologne, Salzburga i Berlina, kao i preporuke Vijeća Europe koje se odnose na visoko obrazovanje.

Sličnost s ekvivalentnim studijima u Europi očituje se u trajanju studija od 3 godine, zahtjevom za prethodno postignutim stupnjem magistra, te na visokom prosjeku ocjena diplomskog studija kao uvjetu za upis. Ovaj studij, kao i većina poslijediplomskih doktorskih studija u Europi, studentu omogućava stvaranje vlastitog plana studiranja - prema osobnim znanstvenim interesima, ali i potrebama njegove institucije ili tvrtke. Po strukturi obveza, većina inozemnih programa predviđa određeni broj predmeta koje student treba odslušati i položiti. Sa zahtjevom od 48 ECTS bodova koji se stječu polaganjem predmeta, poslijediplomski doktorski studij Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku uklapa se u takvu strukturu. Kao i na inozemnim studijima, posebna se pozornost pridaje:

- samostalnom znanstveno-istraživačkom radu studenta
- osmišljenom, dosljednom i brižnom vođenju studenta od strane mentora
- javnom predstavljanju rezultata istraživanja u međunarodnim i domaćim časopisima, na konferencijama, te izlaganjem seminarskih radova na fakultetu i izvan njega

Kontrola kvalitete znanstvenog rada studenta osigurana je mentorskim radom, te praćenjem rada studenta putem Povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti, povjerenstva za prihvaćanje teme doktorskog rada, povjerenstva za ocjenu i obranu rada (u kojima je obavezno profesor sa drugog sveučilišta), te postupkom potvrde izvješća povjerenstava na Fakultetskom vijeću.


Dosadašnja iskustva u provođenju poslijediplomskih studija

Početkom 1997. godine, Senat Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku prihvaća program poslijediplomskog magistarskog studija "Upravljanje elektroenergetskim i industrijskim postrojenjima" na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku. Razvoj kadrovske i materijalne osnove fakulteta omogućava dobivanje ovlaštenja za provedbu stjecanja doktorata znanosti za znanstveno područje Tehničke
znanosti, znanstveno polje Elektrotehnika, koje Senat Sveučilišta donosi 28. siječnja 2002. godine. S ciljem osuvremenjivanja programa poslijediplomskog studija, Elektrotehnički fakultet priređuje, a Senat Sveučilišta na svojoj sjednici 12. ožujka 2004. daje suglasnost za poslijediplomske magistarske i doktorske studije Računarstva i Elektrotehnike. Na ovim poslijediplomskim studijima trenutno je upisano 60-ak studenta, većinom zaposlenih u gospodarstvu. Od toga je 15-ak studenata na doktorskom studiju, a 5 pristupnika je pokrenulo postupak za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija. Sve ovo govori o postojanju interesa za poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike i njegovoj važnosti za
slavonsko-baranjsku regiju.


Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Student poslijediplomskog doktorskog studija može steći određeni broj ECTS bodova upisom i polaganjem predmeta na nekom od srodnih studija u zemlji i inozemstvu. Priznavanje bodova regulirat će se partnerskim ugovorom između Elektrotehničkog fakulteta i Sveučilišta/Fakulteta na kojem je student izabrao predmete. U izboru institucije i izboru predmeta studentu pomaže mentor, a odobrava Povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti. Koordinaciju i ugovaranje pojedinih aranžmana obavit će ECTS koordinatori partnerskih ustanova. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata razvidna je i u mogućnosti upisa studija, ne samo magistrima elektrotehnike, nego i magistrima ostalih srodnih studija.


Mogućnost uključenja studija u zajednički program s inozemnim sveučilištima

Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike organiziran je tako da student uz savjete mentora oblikuje vlastiti studijski plan. Izbor predmeta koje student treba položiti je slobodan, a postoji i fleksibilnost u broju predmeta. Tako ustrojen, studij omogućava jednostavno uključenje u zajednički program s inozemnim
sveučilištem, bilo po smjerovima (Elektroenergetika, odnosno Komunikacije i informatika), bilo u cjelini.
   Vi se nalazite:    Struka -> Stručno usavršavanje -> Tečajevi
Vidi još: Predgovor Dekana Opis doktorskog studija Sustav bodovanja i tijek studija Način studiranja i uvjeti završetka Uvjeti izvođenja studija