Pomoć    @etfos.hr   

 Za ETFOS Forum koristite svoje AAI@etfos.hr podatke 

Sustav bodovanja i tijek studija
Struktura i organizacija programa doktorskog studija
 
Poslijediplomski doktorski studij Elektrotehnike organizira se u trajanju 6 semestara na kojima su studenti
dužni steći 180 ECTS bodova. Studij se organizira u punom radnom vremenu (full-time) u trajanju 3
godine. Prema potrebi, studij se može organizirati kao studij s dijelom radnog vremena (part-time). U tom
slučaju, studenti  će obveze iz dva semestra moći odraditi unutar dvije akademske godine. Nastava se
organizira kroz predavanja, seminarske radove i rad na projektima.
 
Na ovaj poslijediplomski doktorski studij mogu se upisati tri kategorije studenata:
 
1.  magistri struke sa završenim diplomskim studijem
2.  magistri znanosti (prema Zakonu o Visokim učilištima  N.N. br. 59, 0d 17.7. 1996.)
3.  diplomirani inženjeri (prema Zakonu o Visokim učilištima  N.N. br. 59, od 17.7. 1996.).
 
Obveze studenata na poslijediplomskom studiju dane su u tablici 1.
 
STUDIJ ZA STJECANJE AKADEMSKOG STUPNJA DOKTORA ZNANOSTI ZA MAGISTRE  SA ZAVRŠENIM DIPLOMSKIM STUDIJEM PO ZAKONU O ZNANSTVENOJ  DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU (N.N. 123, 31. 07.  2003.)
 
Student koji je stekao zvanje magistra završetkom diplomskog studija, dužan je na poslijediplomskom
doktorskom studiju steći najmanje 180 ECTS bodova i to:
 
  najmanje 72 ECTS boda objavljivanjem radova iz područja teme doktorskog rada:
  najmanje 48 ECTS bodova upisom predmeta i polaganjem ispita i to:
−  najmanje 12 ECTS bodova na temelju položenih zajedničkih temeljnih predmeta iz 1.
semestra;
−  najmanje 12 ECTS bodova na temelju položenih temeljnih predmeta smjera iz 2. semestra;
−  najmanje 24 ECTS boda na temelju položenih znanstveno-usmjeravajućih  predmeta iz 2., 3.
i 4. semestra;
  10 ECTS bodova temeljem položenog kvalifikacijskog doktorskog ispita u 4. ili 5. semestru
  10 ECTS bodova student može steći radom na znanstveno-istraživačkom projektu (aktivno
sudjelovanje studenta na  znanstveno-istraživačkom projektu potvrđuje voditelj projekta
izvješćem);
  10 ECTS bodova student može steći istraživačkim boravkom na inozemnoj znanstvenoj ustanovi u
trajanju 30 i više dana (student prilaže potvrdu ustanove na kojoj je boravio i izvješće o boravku i
istraživanju);
  30 ECTS bodova temeljem odobrene teme doktorskog rada.
 
Student predmete bira u dogovoru s mentorom. Izbor predmeta odobrava Povjerenstvo za stjecanje
doktorata znanosti. Student poslijediplomskog studija upisuje u indeks predmete u 1., 2., 3. i 4. semestru,
a u 5. i 6. semestru upisuje znanstveno-istraživački rad.
 
Za pokretanje postupka za prihvaćanje teme doktorskog rada, student mora ostvariti najmanje 120
bodova. Ovaj postupak mora se pokrenuti najkasnije četiri godina od upisa u prvi semestar.
 
 
STUDIJ ZA STJECANJE AKADEMSKOG STUPNJA DOKTORA ZNANOSTI ZA MAGISTRE  ZNANOSTI KOJI SU ZAVRŠILI STUDIJ PREMA ZAKONU O VISOKIM UČILIŠTIMA (N.N.  BR. 59 OD  17.07.1996. GODINE) ILI DO TADA VAŽEĆIM ZAKONIMA O VISOKOM OBRAZOVANJU
 
Poslijediplomski studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iz polja Elektrotehnike mogu
upisati magistri znanosti iz polja Elektrotehnike ili Računarstva.
 
Iznimno se na ove studije može odobriti upis magistrima znanosti iz drugih polja, uz polaganje ispita
razlike.
 
Magistru znanosti na poslijediplomskom doktorskom studiju može se priznati do 90 ECTS bodova. Uvjet
za to je 36 ECTS bodova stečenih objavljivanjem rezultata istraživačkog rada iz polja magistarskog rada
ili iz polja doktorskog rada. Na poslijediplomskom doktorskom studiju dužan je postići barem dodatnih 90
ECTS bodova:
 
najmanje 12 ECTS bodova na temelju položenih znanstveno-usmjeravajućih predmeta smjera
  najmanje 36 ECTS bodova temeljem javno objavljenih rezultata istraživačkog rada iz područja teme
doktorskog rada (ako je stekao 36 bodova objavljivanjem iz polja magistarskog rada ili iz polja
doktorskog rada, a u protivnom se broj ovdje potrebnih bodova povećava)
  10 ECTS bodova student može steći radom na znanstveno-istraživačkom projektu (aktivno
sudjelovanje studenta na znanstveno-istraživačkom projektu potvrđuje voditelj projekta izvješćem.)
  10 ECTS bodova student može steći istraživačkim boravkom na inozemnoj znanstvenoj ustanovi u
trajanju 30 i više dana (student prilaže potvrdu ustanove na kojoj je boravio i izvješće o boravku i
istraživanjima)
  30 ECTS boda temeljem odobrene teme doktorskog rada.
 
Student poslijediplomskog studija za stjecanje  akademskog stupnja doktora znanosti za magistre
znanosti, u indeks upisuje predmete u 4. semestru, a u 5. i 6. semestru upisuje znanstveno-istraživački
rad.
 
Za pokretanje postupka za prihvaćenje teme doktorskog rada, pristupnik mora ostvariti najmanje 120
ECTS bodova. Ovaj postupak mora se pokrenuti najkasnije dvije godine od upisa u četvrti semestar.
 
 
STUDIJ ZA STJECANJE AKADEMSKOG STUPNJA DOKTORA ZNANOSTI ZA DIPLOMIRANE INŽENJERE ELEKTROTEHNIKE ILI RAČUNARSTVA KOJI SU ZAVRŠILI STUDIJ PREMA ZAKONU O VISOKIM UČILIŠTIMA (N.N. BR. 59 OD  17.07.1996. GODINE) ILI DO TADA VAŽEĆIM ZAKONIMA O VISOKOM  OBRAZOVANJU
 
Poslijediplomski studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iz polja Elektrotehnike mogu
upisati diplomirani inženjeri elektrotehnike ili računarstva koji su završili studij prema Zakonu o Visokim
učilištima (N.N. br. 59 od  17.07.1996. godine) ili do tada važećim zakonima o Visokom  obrazovanju, uz
uvjet stjecanja 30 ECTS bodova polaganjem ispita iz  diplomskog studija elektrotehnike. Ispite razlike
određuje povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti. Pristupnik može upisati predmete prvog semestra
poslijediplomskog doktorskog studija najranije nakon ostvarenih 20 ECTS bodova, a najkasnije dvije
godine nakon upisa na poslijediplomski doktorski studij.
 
Na poslijediplomskom doktorskom studiju pristupnik je dužan steći 180 ECTS bodova na način koji je
predviđen za studente koji su završili diplomski studij prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom
obrazovanju (N.N. br. 123 od 31. srpnja, 2003.).
 
 
Obvezatne i izborne aktivnosti
 
Nakon završetka natječaja za upis na poslijediplomski doktorski studij, Povjerenstvo za stjecanje
doktorata znanosti predlaže, a Fakultetsko vijeće imenuje svakom pristupniku mentora. Pristupnik i
mentor zajedno biraju predmete prije upisa 1. semestra, a za magistre znanosti prije upisa 4. semestra.
Svoj program poslijediplomskog doktorskog studija oblikuje pristupnik, birajući i upisujući predmete na
način i u opsegu propisanom nastavnim planom poslijediplomskog doktorskog studija. Suglasnost za
izbor predmeta daje mentor, a konačni odabir predmeta potvrđuje Povjerenstvo za stjecanje doktorata
znanosti.
 
Poslijediplomski doktorski studij ustrojava se s temeljnim predmetima, temeljnim predmetima smjera i
znanstveno-usmjeravajućim predmetima po ECTS bodovnom sustavu (1 ECTS podrazumijeva oko 40
sati rada).
 
Student stječe ECTS bodove pohađanjem nastave, znanstveno-istraživačkim radom u okviru pojedinog
predmeta (taj rad treba rezultirati seminarskim  radom), polaganjem ispita i temeljem sudjelovanja u
znanstveno-istraživačkom radu na projektima. Objavljeni znanstveni radovi boduju se prema sljedećim
kriterijima:
 
−  po 24 ECTS boda student dobiva za svaki rad s najviše 2 koautora  iz područja teme
doktorskog rada objavljen u  časopisu ili na znanstveno-stručnom skupu s međunarodnom
recenzijom,
−  po 36 ECTS bodova student dobiva za svaki rad s najviše 2 koautora  iz područja teme
doktorskog rada objavljen u  časopisu citiranom u referalnim bazama (kategorija B prema
Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja N.N. br. 84 od 11. srpnja 2005.);
−  po 60 ECTS bodova student dobiva za svaki rad s najviše 2 koautora  iz područja teme
doktorskog rada objavljen u  časopisu citiranom u referalnim bazama CC, SCI ili SCI-
Expanded (kategorija A prema Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja N.N. br. 84
od 11. srpnja 2005.);
 
Ovaj doktorski program usmjeren je znanstveno-istraživačkom radu. To potvrđuje činjenica da student od
ukupno 180 ECTS bodova:
 
-  48 ECTS bodova (26.67%) mora steći polaganjem ispita
 
-  132 ETCS boda (73.33%) mora steći znanstveno-istraživačkim radom, odnosno aktivnim
sudjelovanjem na znanstveno-istraživačkom projektu, boravkom na stranoj znanstveno-
istraživačkoj instituciji, radom na disertaciji, te minimalno 72 ECTS boda (40%) steći izravno
objavljivanjem  rezultata svog istraživačkog rada, što ima za cilj što vjerodostojnije
vrednovanje napredovanja kandidata. Uz to, seminar izrađen unutar položenog predmeta,
rezultat je znanstveno-istraživačkog rada.