Vi se nalazite:
Za ETFOS Forum koristite svoje AAI@etfos.hr podatke
Sustav bodovanja i tijek studija
Struktura i organizacija programa doktorskog studija
Poslijediplomski doktorski studij Elektrotehnike organizira se u trajanju 6 semestara na kojima su studenti
duni steći 180 ECTS bodova. Studij se organizira u punom radnom vremenu (full-time) u trajanju 3
godine. Prema potrebi, studij se moe organizirati kao studij s dijelom radnog vremena (part-time). U tom
slučaju, studenti će obveze iz dva semestra moći odraditi unutar dvije akademske godine. Nastava se
organizira kroz predavanja, seminarske radove i rad na projektima.
Na ovaj poslijediplomski doktorski studij mogu se upisati tri kategorije studenata:
1. magistri struke sa zavrenim diplomskim studijem
2. magistri znanosti (prema Zakonu o Visokim učilitima N.N. br. 59, 0d 17.7. 1996.)
3. diplomirani inenjeri (prema Zakonu o Visokim učilitima N.N. br. 59, od 17.7. 1996.).
Obveze studenata na poslijediplomskom studiju dane su u tablici 1.
STUDIJ ZA STJECANJE AKADEMSKOG STUPNJA DOKTORA ZNANOSTI ZA MAGISTRE SA ZAVRENIM DIPLOMSKIM STUDIJEM PO ZAKONU O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU (N.N. 123, 31. 07. 2003.)
Student koji je stekao zvanje magistra zavretkom diplomskog studija, duan je na poslijediplomskom
doktorskom studiju steći najmanje 180 ECTS bodova i to:
najmanje 72 ECTS boda objavljivanjem radova iz područja teme doktorskog rada:
najmanje 48 ECTS bodova upisom predmeta i polaganjem ispita i to:
− najmanje 12 ECTS bodova na temelju poloenih zajedničkih temeljnih predmeta iz 1.
semestra;
− najmanje 12 ECTS bodova na temelju poloenih temeljnih predmeta smjera iz 2. semestra;
− najmanje 24 ECTS boda na temelju poloenih znanstveno-usmjeravajućih predmeta iz 2., 3.
i 4. semestra;
10 ECTS bodova temeljem poloenog kvalifikacijskog doktorskog ispita u 4. ili 5. semestru
10 ECTS bodova student moe steći radom na znanstveno-istraivačkom projektu (aktivno
sudjelovanje studenta na znanstveno-istraivačkom projektu potvrđuje voditelj projekta
izvjećem);
10 ECTS bodova student moe steći istraivačkim boravkom na inozemnoj znanstvenoj ustanovi u
trajanju 30 i vie dana (student prilae potvrdu ustanove na kojoj je boravio i izvjeće o boravku i
istraivanju);
30 ECTS bodova temeljem odobrene teme doktorskog rada.
Student predmete bira u dogovoru s mentorom. Izbor predmeta odobrava Povjerenstvo za stjecanje
doktorata znanosti. Student poslijediplomskog studija upisuje u indeks predmete u 1., 2., 3. i 4. semestru,
a u 5. i 6. semestru upisuje znanstveno-istraivački rad.
Za pokretanje postupka za prihvaćanje teme doktorskog rada, student mora ostvariti najmanje 120
bodova. Ovaj postupak mora se pokrenuti najkasnije četiri godina od upisa u prvi semestar.
STUDIJ ZA STJECANJE AKADEMSKOG STUPNJA DOKTORA ZNANOSTI ZA MAGISTRE ZNANOSTI KOJI SU ZAVRILI STUDIJ PREMA ZAKONU O VISOKIM UČILITIMA (N.N. BR. 59 OD 17.07.1996. GODINE) ILI DO TADA VAEĆIM ZAKONIMA O VISOKOM OBRAZOVANJU
Poslijediplomski studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iz polja Elektrotehnike mogu
upisati magistri znanosti iz polja Elektrotehnike ili Računarstva.
Iznimno se na ove studije moe odobriti upis magistrima znanosti iz drugih polja, uz polaganje ispita
razlike.
Magistru znanosti na poslijediplomskom doktorskom studiju moe se priznati do 90 ECTS bodova. Uvjet
za to je 36 ECTS bodova stečenih objavljivanjem rezultata istraivačkog rada iz polja magistarskog rada
ili iz polja doktorskog rada. Na poslijediplomskom doktorskom studiju duan je postići barem dodatnih 90
ECTS bodova:
najmanje 12 ECTS bodova na temelju poloenih znanstveno-usmjeravajućih predmeta smjera
najmanje 36 ECTS bodova temeljem javno objavljenih rezultata istraivačkog rada iz područja teme
doktorskog rada (ako je stekao 36 bodova objavljivanjem iz polja magistarskog rada ili iz polja
doktorskog rada, a u protivnom se broj ovdje potrebnih bodova povećava)
10 ECTS bodova student moe steći radom na znanstveno-istraivačkom projektu (aktivno
sudjelovanje studenta na znanstveno-istraivačkom projektu potvrđuje voditelj projekta izvjećem.)
10 ECTS bodova student moe steći istraivačkim boravkom na inozemnoj znanstvenoj ustanovi u
trajanju 30 i vie dana (student prilae potvrdu ustanove na kojoj je boravio i izvjeće o boravku i
istraivanjima)
30 ECTS boda temeljem odobrene teme doktorskog rada.
Student poslijediplomskog studija za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti za magistre
znanosti, u indeks upisuje predmete u 4. semestru, a u 5. i 6. semestru upisuje znanstveno-istraivački
rad.
Za pokretanje postupka za prihvaćenje teme doktorskog rada, pristupnik mora ostvariti najmanje 120
ECTS bodova. Ovaj postupak mora se pokrenuti najkasnije dvije godine od upisa u četvrti semestar.
STUDIJ ZA STJECANJE AKADEMSKOG STUPNJA DOKTORA ZNANOSTI ZA DIPLOMIRANE INENJERE ELEKTROTEHNIKE ILI RAČUNARSTVA KOJI SU ZAVRILI STUDIJ PREMA ZAKONU O VISOKIM UČILITIMA (N.N. BR. 59 OD 17.07.1996. GODINE) ILI DO TADA VAEĆIM ZAKONIMA O VISOKOM OBRAZOVANJU
Poslijediplomski studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iz polja Elektrotehnike mogu
upisati diplomirani inenjeri elektrotehnike ili računarstva koji su zavrili studij prema Zakonu o Visokim
učilitima (N.N. br. 59 od 17.07.1996. godine) ili do tada vaećim zakonima o Visokom obrazovanju, uz
uvjet stjecanja 30 ECTS bodova polaganjem ispita iz diplomskog studija elektrotehnike. Ispite razlike
određuje povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti. Pristupnik moe upisati predmete prvog semestra
poslijediplomskog doktorskog studija najranije nakon ostvarenih 20 ECTS bodova, a najkasnije dvije
godine nakon upisa na poslijediplomski doktorski studij.
Na poslijediplomskom doktorskom studiju pristupnik je duan steći 180 ECTS bodova na način koji je
predviđen za studente koji su zavrili diplomski studij prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom
obrazovanju (N.N. br. 123 od 31. srpnja, 2003.).
Obvezatne i izborne aktivnosti
Nakon zavretka natječaja za upis na poslijediplomski doktorski studij, Povjerenstvo za stjecanje
doktorata znanosti predlae, a Fakultetsko vijeće imenuje svakom pristupniku mentora. Pristupnik i
mentor zajedno biraju predmete prije upisa 1. semestra, a za magistre znanosti prije upisa 4. semestra.
Svoj program poslijediplomskog doktorskog studija oblikuje pristupnik, birajući i upisujući predmete na
način i u opsegu propisanom nastavnim planom poslijediplomskog doktorskog studija. Suglasnost za
izbor predmeta daje mentor, a konačni odabir predmeta potvrđuje Povjerenstvo za stjecanje doktorata
znanosti.
Poslijediplomski doktorski studij ustrojava se s temeljnim predmetima, temeljnim predmetima smjera i
znanstveno-usmjeravajućim predmetima po ECTS bodovnom sustavu (1 ECTS podrazumijeva oko 40
sati rada).
Student stječe ECTS bodove pohađanjem nastave, znanstveno-istraivačkim radom u okviru pojedinog
predmeta (taj rad treba rezultirati seminarskim radom), polaganjem ispita i temeljem sudjelovanja u
znanstveno-istraivačkom radu na projektima. Objavljeni znanstveni radovi boduju se prema sljedećim
kriterijima:
− po 24 ECTS boda student dobiva za svaki rad s najvie 2 koautora iz područja teme
doktorskog rada objavljen u časopisu ili na znanstveno-stručnom skupu s međunarodnom
recenzijom,
− po 36 ECTS bodova student dobiva za svaki rad s najvie 2 koautora iz područja teme
doktorskog rada objavljen u časopisu citiranom u referalnim bazama (kategorija B prema
Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja N.N. br. 84 od 11. srpnja 2005.);
− po 60 ECTS bodova student dobiva za svaki rad s najvie 2 koautora iz područja teme
doktorskog rada objavljen u časopisu citiranom u referalnim bazama CC, SCI ili SCI-
Expanded (kategorija A prema Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja N.N. br. 84
od 11. srpnja 2005.);
Ovaj doktorski program usmjeren je znanstveno-istraivačkom radu. To potvrđuje činjenica da student od
ukupno 180 ECTS bodova:
- 48 ECTS bodova (26.67%) mora steći polaganjem ispita
- 132 ETCS boda (73.33%) mora steći znanstveno-istraivačkim radom, odnosno aktivnim
sudjelovanjem na znanstveno-istraivačkom projektu, boravkom na stranoj znanstveno-
istraivačkoj instituciji, radom na disertaciji, te minimalno 72 ECTS boda (40%) steći izravno
objavljivanjem rezultata svog istraivačkog rada, to ima za cilj to vjerodostojnije
vrednovanje napredovanja kandidata. Uz to, seminar izrađen unutar poloenog predmeta,
rezultat je znanstveno-istraivačkog rada.
Poslijediplomski doktorski studij Elektrotehnike organizira se u trajanju 6 semestara na kojima su studenti
duni steći 180 ECTS bodova. Studij se organizira u punom radnom vremenu (full-time) u trajanju 3
godine. Prema potrebi, studij se moe organizirati kao studij s dijelom radnog vremena (part-time). U tom
slučaju, studenti će obveze iz dva semestra moći odraditi unutar dvije akademske godine. Nastava se
organizira kroz predavanja, seminarske radove i rad na projektima.
Na ovaj poslijediplomski doktorski studij mogu se upisati tri kategorije studenata:
1. magistri struke sa zavrenim diplomskim studijem
2. magistri znanosti (prema Zakonu o Visokim učilitima N.N. br. 59, 0d 17.7. 1996.)
3. diplomirani inenjeri (prema Zakonu o Visokim učilitima N.N. br. 59, od 17.7. 1996.).
Obveze studenata na poslijediplomskom studiju dane su u tablici 1.
STUDIJ ZA STJECANJE AKADEMSKOG STUPNJA DOKTORA ZNANOSTI ZA MAGISTRE SA ZAVRENIM DIPLOMSKIM STUDIJEM PO ZAKONU O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU (N.N. 123, 31. 07. 2003.)
Student koji je stekao zvanje magistra zavretkom diplomskog studija, duan je na poslijediplomskom
doktorskom studiju steći najmanje 180 ECTS bodova i to:
najmanje 72 ECTS boda objavljivanjem radova iz područja teme doktorskog rada:
najmanje 48 ECTS bodova upisom predmeta i polaganjem ispita i to:
− najmanje 12 ECTS bodova na temelju poloenih zajedničkih temeljnih predmeta iz 1.
semestra;
− najmanje 12 ECTS bodova na temelju poloenih temeljnih predmeta smjera iz 2. semestra;
− najmanje 24 ECTS boda na temelju poloenih znanstveno-usmjeravajućih predmeta iz 2., 3.
i 4. semestra;
10 ECTS bodova temeljem poloenog kvalifikacijskog doktorskog ispita u 4. ili 5. semestru
10 ECTS bodova student moe steći radom na znanstveno-istraivačkom projektu (aktivno
sudjelovanje studenta na znanstveno-istraivačkom projektu potvrđuje voditelj projekta
izvjećem);
10 ECTS bodova student moe steći istraivačkim boravkom na inozemnoj znanstvenoj ustanovi u
trajanju 30 i vie dana (student prilae potvrdu ustanove na kojoj je boravio i izvjeće o boravku i
istraivanju);
30 ECTS bodova temeljem odobrene teme doktorskog rada.
Student predmete bira u dogovoru s mentorom. Izbor predmeta odobrava Povjerenstvo za stjecanje
doktorata znanosti. Student poslijediplomskog studija upisuje u indeks predmete u 1., 2., 3. i 4. semestru,
a u 5. i 6. semestru upisuje znanstveno-istraivački rad.
Za pokretanje postupka za prihvaćanje teme doktorskog rada, student mora ostvariti najmanje 120
bodova. Ovaj postupak mora se pokrenuti najkasnije četiri godina od upisa u prvi semestar.
STUDIJ ZA STJECANJE AKADEMSKOG STUPNJA DOKTORA ZNANOSTI ZA MAGISTRE ZNANOSTI KOJI SU ZAVRILI STUDIJ PREMA ZAKONU O VISOKIM UČILITIMA (N.N. BR. 59 OD 17.07.1996. GODINE) ILI DO TADA VAEĆIM ZAKONIMA O VISOKOM OBRAZOVANJU
Poslijediplomski studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iz polja Elektrotehnike mogu
upisati magistri znanosti iz polja Elektrotehnike ili Računarstva.
Iznimno se na ove studije moe odobriti upis magistrima znanosti iz drugih polja, uz polaganje ispita
razlike.
Magistru znanosti na poslijediplomskom doktorskom studiju moe se priznati do 90 ECTS bodova. Uvjet
za to je 36 ECTS bodova stečenih objavljivanjem rezultata istraivačkog rada iz polja magistarskog rada
ili iz polja doktorskog rada. Na poslijediplomskom doktorskom studiju duan je postići barem dodatnih 90
ECTS bodova:
najmanje 12 ECTS bodova na temelju poloenih znanstveno-usmjeravajućih predmeta smjera
najmanje 36 ECTS bodova temeljem javno objavljenih rezultata istraivačkog rada iz područja teme
doktorskog rada (ako je stekao 36 bodova objavljivanjem iz polja magistarskog rada ili iz polja
doktorskog rada, a u protivnom se broj ovdje potrebnih bodova povećava)
10 ECTS bodova student moe steći radom na znanstveno-istraivačkom projektu (aktivno
sudjelovanje studenta na znanstveno-istraivačkom projektu potvrđuje voditelj projekta izvjećem.)
10 ECTS bodova student moe steći istraivačkim boravkom na inozemnoj znanstvenoj ustanovi u
trajanju 30 i vie dana (student prilae potvrdu ustanove na kojoj je boravio i izvjeće o boravku i
istraivanjima)
30 ECTS boda temeljem odobrene teme doktorskog rada.
Student poslijediplomskog studija za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti za magistre
znanosti, u indeks upisuje predmete u 4. semestru, a u 5. i 6. semestru upisuje znanstveno-istraivački
rad.
Za pokretanje postupka za prihvaćenje teme doktorskog rada, pristupnik mora ostvariti najmanje 120
ECTS bodova. Ovaj postupak mora se pokrenuti najkasnije dvije godine od upisa u četvrti semestar.
STUDIJ ZA STJECANJE AKADEMSKOG STUPNJA DOKTORA ZNANOSTI ZA DIPLOMIRANE INENJERE ELEKTROTEHNIKE ILI RAČUNARSTVA KOJI SU ZAVRILI STUDIJ PREMA ZAKONU O VISOKIM UČILITIMA (N.N. BR. 59 OD 17.07.1996. GODINE) ILI DO TADA VAEĆIM ZAKONIMA O VISOKOM OBRAZOVANJU
Poslijediplomski studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iz polja Elektrotehnike mogu
upisati diplomirani inenjeri elektrotehnike ili računarstva koji su zavrili studij prema Zakonu o Visokim
učilitima (N.N. br. 59 od 17.07.1996. godine) ili do tada vaećim zakonima o Visokom obrazovanju, uz
uvjet stjecanja 30 ECTS bodova polaganjem ispita iz diplomskog studija elektrotehnike. Ispite razlike
određuje povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti. Pristupnik moe upisati predmete prvog semestra
poslijediplomskog doktorskog studija najranije nakon ostvarenih 20 ECTS bodova, a najkasnije dvije
godine nakon upisa na poslijediplomski doktorski studij.
Na poslijediplomskom doktorskom studiju pristupnik je duan steći 180 ECTS bodova na način koji je
predviđen za studente koji su zavrili diplomski studij prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom
obrazovanju (N.N. br. 123 od 31. srpnja, 2003.).
Obvezatne i izborne aktivnosti
Nakon zavretka natječaja za upis na poslijediplomski doktorski studij, Povjerenstvo za stjecanje
doktorata znanosti predlae, a Fakultetsko vijeće imenuje svakom pristupniku mentora. Pristupnik i
mentor zajedno biraju predmete prije upisa 1. semestra, a za magistre znanosti prije upisa 4. semestra.
Svoj program poslijediplomskog doktorskog studija oblikuje pristupnik, birajući i upisujući predmete na
način i u opsegu propisanom nastavnim planom poslijediplomskog doktorskog studija. Suglasnost za
izbor predmeta daje mentor, a konačni odabir predmeta potvrđuje Povjerenstvo za stjecanje doktorata
znanosti.
Poslijediplomski doktorski studij ustrojava se s temeljnim predmetima, temeljnim predmetima smjera i
znanstveno-usmjeravajućim predmetima po ECTS bodovnom sustavu (1 ECTS podrazumijeva oko 40
sati rada).
Student stječe ECTS bodove pohađanjem nastave, znanstveno-istraivačkim radom u okviru pojedinog
predmeta (taj rad treba rezultirati seminarskim radom), polaganjem ispita i temeljem sudjelovanja u
znanstveno-istraivačkom radu na projektima. Objavljeni znanstveni radovi boduju se prema sljedećim
kriterijima:
− po 24 ECTS boda student dobiva za svaki rad s najvie 2 koautora iz područja teme
doktorskog rada objavljen u časopisu ili na znanstveno-stručnom skupu s međunarodnom
recenzijom,
− po 36 ECTS bodova student dobiva za svaki rad s najvie 2 koautora iz područja teme
doktorskog rada objavljen u časopisu citiranom u referalnim bazama (kategorija B prema
Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja N.N. br. 84 od 11. srpnja 2005.);
− po 60 ECTS bodova student dobiva za svaki rad s najvie 2 koautora iz područja teme
doktorskog rada objavljen u časopisu citiranom u referalnim bazama CC, SCI ili SCI-
Expanded (kategorija A prema Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja N.N. br. 84
od 11. srpnja 2005.);
Ovaj doktorski program usmjeren je znanstveno-istraivačkom radu. To potvrđuje činjenica da student od
ukupno 180 ECTS bodova:
- 48 ECTS bodova (26.67%) mora steći polaganjem ispita
- 132 ETCS boda (73.33%) mora steći znanstveno-istraivačkim radom, odnosno aktivnim
sudjelovanjem na znanstveno-istraivačkom projektu, boravkom na stranoj znanstveno-
istraivačkoj instituciji, radom na disertaciji, te minimalno 72 ECTS boda (40%) steći izravno
objavljivanjem rezultata svog istraivačkog rada, to ima za cilj to vjerodostojnije
vrednovanje napredovanja kandidata. Uz to, seminar izrađen unutar poloenog predmeta,
rezultat je znanstveno-istraivačkog rada.
Web stranice kolegija
poslijediplomskog doktorskog studija
Kontakt:
Prodekan za znanost
Prof.dr.sc. Martinović Goran, dipl.ing.
Voditelj studentske slube
za poslijediplomske studije
Mihić Darko, dipl.iur.
Doktorski studij - nastavni plan
Predgovor dekana
Opći podaci
Opis Doktorskog studija
Sustav bodovanja i tijek studija
Način studiranja i uvjeti zavretka doktorskog studija
Uvjeti izvođenja studija
Predmeti studija
Specijalistički studiji - nast. plan
Elektroenergetika
Napredne komunikacijske tehnologije
Procesno računarstvo
English